Logo petrinja

Kultura

Ponos Petrinje je njezina duga tradicija kulturnog stvaralaštva, stoljećima stvarana, zabilježena u brojnim publikacijama petrinjskih čuvara povijesti i na platnima likovnih umjetnika.

Ime Petrinja vjerojatno dolazi od latinske riječi petrus u značenju stijena, kamen, hrid i možda je vezano uz neko od drevnih rimskih naselja na kamenom bogatim područjima Zrinske gore. Na strateškim položajima Banovine, Zagrebački biskupi podižu niz kamenih kula sredinom 16. stoljeća za obranu od Turaka. O tome svjedoče ostaci nekadašnjih gradova.

Event
Event
Event

Kulturno povijesna baština

Prošlost grada Petrinje i Banovine kao graničnog područja, ostavila je brojne tragove u spomeničkoj baštini. Od kulturne baštine pod zaštitom najznačajnija je gradska jezgra Petrinje, odnosno niz jednokatnih kuća i javnih građevina koji obrubljuju središnji gradski park, građenih u stilu kasnog baroka i klasicizma. Međutim, uslijed ratnih razaranja te potom neriješenih imovinsko-pravnih odnosa veći dio objekata u gradskoj jezgri zahtjeva kompletnu obnovu. Na današnjoj lokaciji grada, kontinuitet naseljenosti može se pratiti od 1592. godine, kada je na samom ušću Petrinjčice u Kupu izgrađena turska utvrda koja je srušena 1728. godine. Izvan tvrđave već u prvoj polovici 18. st. postoje predgrađa Kaverlin, Majdanci i Kaniža. Druga polovica 18. st., obilježena je gospodarskim poletom i razvojem što je utjecalo na procvat graditeljskih aktivnosti i izgradnju grada u razdoblju od 1788. do 1793. godine. U tom periodu formirane su glavne ulice grada kakav poznajemo danas sa prepoznatljivim primjerima barokne i klasicističke izgradnje.

Klinac grad

Utvrđeni grad 8 km južno od Petrinje je manji peterokutni jednokatni renesansni kaštel čiji su zidovi kule sačuvani gotovo do svoje izvorne visine.

culture

Pecki grad

U selu Pecki sagrađena je četvrtasta obrambena kula nazvana Pecki grad koja se prvi put spominje 1563., a danas je sačuvana do visine drugog kata.

culture

Utvrda Hrastovica

U srednjem vijeku, Hrastovica je bila utvrđeno naselje s dvije utvrde i franjevačkim samostanom izvan zidina. Bila je važna u obrani od Turaka. Godine 1584. Turci su je osvojili i spalili te je od tada napuštena. Po uspostavljanju mira naseljavaju ga franjevci iz Bosne hrvatskim katoličkim stanovništvom, a za vrijeme francuske vladavine (1809 – 1813) stari rimski pravac je obnovljen i Hrastovica se našla na putu koji je Francusku povezivao s Turskim carstvom. Danas vizurom Hrastovice dominira crkva sv. Bartola, poviše sela su ostaci srednjovjekovnog grada, franjevačkog samostana i crkve Sv. Duha.

Gorski grad

Smješten na uzvišenju iznad naselja Gora, oko 1 km sjeverno od kapele sv. Ivana i Pavla. Riječ je o srednjovjekovnoj utvrdi, prema manje vidljivim ostacima može se pretpostaviti da je bila kvadratnog tlocrta s polukulama i branič kulom kružnog tlocrta te opkopom. U darovnici kralja Bele IV 1242. godine spominje se grad u Gorama koji je bio u posjedu templara. Ipak prema vidljivim ostacima utvrda bi pripadala razdoblju obrane od Turaka. Prema povijesnim izvorima, u 16. st. pripadala je grofovima Frankopanima Slunjskim. Turci su je osvojili 1592. godine. Obilazak je pristupačan samo na mjestu templarske crkve, danas Marijanskog svetišta Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Photo & Video galerija

Spomenička baština

Prošlost grada Petrinje i Banovine kao graničnog područja, ostavila je brojne tragove u spomeničkoj baštini. Od kulturne baštine pod zaštitom najznačajnija je gradska jezgra Petrinje, odnosno niz jednokatnih kuća i javnih građevina koji obrubljuju središnji gradski park, građenih u stilu kasnog baroka i klasicizma. Međutim, uslijed ratnih razaranja te potom neriješenih imovinsko-pravnih odnosa veći dio objekata u gradskoj jezgri zahtjeva kompletnu obnovu.

Banov kamen

Spomenik Banu Jelačiću podignut je 1846. u znak zahvalnosti Josipu Jelačiću koji je sa svojim vojnicima uredio cestu od Gore do Župića te proširio cestu od Župića do Petrinje. Obnovljen spomenik ponovo je postavljen 2009. godine na istoj lokaciji u Župiću na glavnoj prometnici za Glinu.

Rimokatolička groblja Sv. Trojstva i Sv. Roka

Groblje sv. Roka nalazi se nad potokom Zebinac u Popovoj šumi na jednoj od najviših uzvisina koje se pružaju oko grada. Smatra se najstarijim od sveukupno tri rimokatolička groblja u Petrinji. Pretpostavlja se da su prvi ukopi bili neposredno poslije gradnje drvene kapele 1696. godine. Na njenom mjestu podignuta je 1823. zidana kasnobarokno – klasicistička jednobrodna kapela sv. Roka. Kapela je razorena u Domovinskom ratu 1992. Groblje sv. Trojstva nalazi se usred bjelogorične šume na brdu Zebinac. Pretpostavlja se da su prvi ukopi bili neposredno poslije gradnje drvene kapele sv. Trojstva 1710. koju je kasnije zamijenila kasnobarokno – klasicističke jednobrodna kapela podignuta 1833. Kapela je razorena u Domovinskom ratu, a nedavno je podignuta nova na istom mjestu. Specifičnost ovih petrinjskih groblja je velika koncentracija vrlo starih nadgrobnih spomenika među kojima se ističu najstarije i vrlo vrijedne ploče iz druge polovice 18. i prve polovice 19. stoljeća.

Spomenik Stjepanu Radiću

Spomenik hrvatskom političaru Stjepanu Radiću, rad akademske kiparice Mile Wod postavljen je 25. listopada 1936. godine na Radićevom trgu.

Photo & Video galerija

Sakralne građevine

Brojni crkveni spomenici kulture uništeni su tijekom Domovinskog rata, ali i ponovo obnovljeni i izgrađeni prema starim zdanjima.

Župna crkva Sv.Lovre Mučenika

Planski postavljena kao dominantni objekt na glavnom trgu vojnog središta, crkva je podignuta 1780. godine pod patronatom austrijske carske kuće i Marije Terezije. Posvećena je zaštitniku grada Petrinje svetom Lovri. Izvorno spomenik nulte kategorije, crkva je do temelja srušena u vrijeme okupacije 1991.-1995., a na njezinim temeljima sagrađena je nova crkva koja do u detalje ponavlja oblikovanje i arhitektonsku dekoraciju  negdašnje crkve.

Crkva Sv.Lovre

Sveti Lovro (Laurentius)

Sveti Lovro rođen je u Španjolskoj oko 225. godine. Tijekom školovanja susreo je papu Siksta II. koji je bio oduševljen njegovom vjerom te ga je poveo u Rim i zaredio za arhiđakona. Nakon što je prefekt Rima uhvatio papu Siksta i osudio ga na smrt, papa je zapovjedio Lovri neka podijeli crkveno blago siromasima Rima. Nakon papina pogubljenja, prefekt je zatražio od Lovre neka mu preda crkveno blago, na što je Lovro doveo siromahe Rima i rekao kako su oni istinsko blago Crkve. Uvrijeđeni prefekt je naredio neka se Lovro polagano prži na žaru i tako pogubi. Mučeništvo se sv. Lovre, prema pouzdanim pisanim izvorima, zbilo u Rimu 10. kolovoza 258. godine.

Župna crkva uznesenja blažene djevice Marije

Romaničko – gotičku crkvu u selu Gora iz ranog 13. stoljeća izgradili su templari, pripadnici viteškog samostanskog reda. Jedna od najstarijih crkava na području čitave Zagrebačke nadbiskupije prvi put se spominje 1201. godine. Crkva je barokizirana među prvima u tadašnjoj Banskoj krajini na srednjovjekovnom obrambenom lokalitetu. Crkvu stoljećima pohode brojni hodočasnici, a 2013. proglašena je marijanskim svetištem Sisačke biskupije.
Gora

Templari

Temeljna uloga templara bila je osigurati nesmetan prolaz hodočasnika u Svetu Zemlju te izgradnja sigurnih odmorišta za hodočasnike. Osnovani su početkom 12. stoljeća u Francuskoj kao vojnički red, a za svoje postupke bili su odgovorni isključivo papi. Jedna od njihovih glavnih djelatnosti bilo je bankarstvo, pa su uskoro postali moćniji od francuskog kraljevstva. Početkom 13. stoljeća francuski templari su prognani te utočiste nalaze, između ostalog, i u Hrvatskoj. Templari su i u Hrvatskoj bili vrlo moćni. U jednom trenutku posjedovali su dvije trećine današnjeg teritorija Hrvatske. Jedno od njihovih hrvatskih središta bila su Gora, tada visoko civiliziran prostor na glavnom prometnom pravcu cesta iz Mađarske, Slavonije, Siska i Topuskog prema moru. Templari perceptorata Gora izgradili su i morsku luku Senj.

Župna crkva Sv.Bartola Apostola

Sagrađena u doba biskupa Jurja Haulika od 1840. do 1843. godine na središnjem trgu u selu Hrastovica. Spomenik kulture A kategorije u potpunosti je srušen tijekom okupacije 1991.-1995., a povratkom mještana u rodno selo, crkva je ponovo izgrađena na istom mjestu prema starom zdanju.

Crkva-sv.-Bartola-u-Hrasovici

Župna crkva Sv.Antuna Padovanskog

U čast svetom Antunu Padovanskom, franjevci su podigli crkvu i samostan 1694. godine, a 1729. godine započela je gradnja nove zidane crkve od kamena. Gradnja je potrajala 17 godina, a crkva i samostan dominirali su selom Hrvatski Čuntić kao spomenik kulture. Tijekom povijesti često puta uništavana, pa tako i 1991. godine. Danas je obnovljena prema izvornom obliku.

Petrinja crkva

Franjevci Katolički red kojeg je utemeljio sv. Franjo Asiški po pravilima prosjačkog reda. Prvi red franjevaca je muški red kojeg ističe strogo odricanje od svakog imutka te život od darova i vlastitog rada. Drugi red franjevaca je ženski red klarisa, dok je treći red mješoviti, osnovan za svjetovnjake. U naše krajeve franjevci prvog reda dolaze početkom 13 stoljeća, a u Hrastovicu u 15. stoljeću. Turci su samostan spalili kada su Hrastovicu osvojili 1591. Franjevci se u Hrastovicu vraćaju stotinu godina kasnije, a zaslužni su za osnivanje prve Petrinje pučke škole oko 1700. godine, a njeguju glazbu, osobito orguljarstvo. Novi franjevački samostan sagrađen je u Hrvatskom Čuntiću te je obnovljen nakon razaranja u Domovinskom ratu.

Photo & Video galerija

Glazba

Gradski glazbeni život zasigurno određuje Petrinju kao raspjevani grad. Stoljetna društva i udruge pjesmom i plesom predstavljaju grad u vedrom duhu, a petrinjske pjesme ostaju dugo u sjećanju svakog gosta.

 

GRADSKA LIMENA GLAZBA PETRINJA

M: +385 (0)98 922 7997
E: info@glg-petrinja.hr
W: www.glg-petrinja.hr

Osnovana je 1808. godine unutar petrinjske Građanske garde i time dokumentirano pripada među najstarije takve vrste u Hrvatskoj.

Od 1971. godine znatno preustrojeno Društvo djeluje pod nazivom Gradska limena glazba Petrinja i u periodu do 1991. godine pod umjetničkim vodstvom Ljudevita Gečeka ostvaruje velike uspjehe. Za trajanja Domovinskog rata, u periodu 1991-95. godine orkestar pod vodstvom Milana Schmidta uspješno i kontinuirano djeluje u progonstvu.

Tijekom 2008. godine Gradska limena glazba Petrinja je cjelogodišnjim programom obilježila 200 godina svoga postojanja, pod umjetničkom palicom Jurice Goluba, koji vođenje orkestra preuzima od Marijana Vukovića. Gradska limena glazba Petrinja dobitnik je Nagrade Grada Petrinje 2008. godine.

Od 2009. godine do danas, GLG Petrinja djeluje pod vodstvom maestra Josipa Kapovića, koji vodi orkestar 2011. godine na državnu smotru, gdje osvaja 2. nagradu. Šest godina kasnije GLG Petrinja osvaja 1. nagradu na državnoj smotri.
Gradska limena glazba sastoji se od Velikog orkestra te Dječjeg orkestra koji oba broje 40-ak članova. Orkestri održavaju atraktivne koncerte na kojima se izvodi zahtjevna originalna glazba ili kvalitetne obrade u rasponu od klasične i sakralne glazbe, do popularnih melodija i jazz standarda.

HRVATSKO PJEVAČKO DRUŠTVO “SLAVULJ”

M: +385 (0)91 546 5063
E: hpd@slavulj.hr
W: www.slavulj.hr

Hrvatska pjevačka društva, kao samostalna udruženja, osnovana zbog njegovanja amaterskog zborskog pjevanja, počinju se ustrojavati uglavnom poslije 1860. godine.  1861. godine u Petrinju je, kao učitelj prirodopisa i fizike, ali i s glazbenim obrazovanjem, došao Čeh – Josip Břiza. U Petrinji je tada unutar Glazbene škole postojao privatni muški kvartet u kome je i Břiza pjevao, a potom bio i zborovođa. Smatrao je da bi se slično tomu trebalo osnovati “domaće” pjevačko društvo u koje je nastojao privući što više Petrinjaca. Potaknuti primjerima gradova: Karlovca, Zagreba i Križevaca, u Petrinji se 1864. godine živo radilo na utemeljenju društva u kojemu će se okupiti “svi koji imaju volju za lijepu hrvatsku pjesmu, a koja se u ono vrijeme na javnim mjestima rijetko čula”, a prvi sastanak i dogovor za osnivanje domaćeg pjevačkog društva u Petrinji održao je Josip Břiza u prosincu 1864. godine pod nazivom “Petrinjsko pjevačko družtvo”. Od 1864. godine – godine svoga osnutka – “Slavulj” djeluje u neprekinutom slijedu. Naziv Petrinjskog pjevačkog društva pod imenom “Slavulj” ustalio se nakon 1868. godine, a petrinjske pjevače, pa i samog Břizu, na davanje upravo takvog naziva Društvu najvjerojatnije je potaknula pjesma hrvatskog pjesnika Petra Preradovića Jezik roda moga (1861.). Danas u HPD-u “Slavulj” Petrinja pod dirigentskim i umjetničkim vodstvom Josipa degl’ Ivellija djeluju: Mješoviti pjevački zbor, Muški vokalni ansambl “Petrinjski slavulji”, Gradski dječji zbor i Ženski vokalni ansambl “Petrus”.

HPD „Slavulj“ djeluje od 1860. godine i kontinuirano doprinosi razvoju zbornog pjevanja u Hrvatskoj. Snimili su više nosača zvuka -. Sakralnu glazbu Krste Odaka na staroslavenske tekstove, CD-a s duhovnim skladbama Albe Vidakovića, Hrvatske božićne pjesme i CD sa skladbama Bonaventure Dude Dušo Kristova, posveti me. Izdali su i prvi samostalni CD sa skladbama Vladimira, Mladena i Jurja Stahuljaka, dvostruki nosač zvuka sa skladbama Emila Cossetta, CD posvećen blaženoj Mariji od Propetog Isusa Petković i CD dominikanke č.s. Slavke Sente. Kao svojevrstan dar za jubilarnu 140-godišnjicu rada snimljen je i CD Petrinjska glazbena razglednica.

GLAZBENA ŠKOLA FRAN LHOTKA

U područnom odjelu u Petrinji se mogu učiti klavir, gitara, saksofon, klarinet, truba, trombon i rog.

Područni odjel Petrinja
Vjekoslava Klaića 19, 44250 Petrinja
E: glazbena.petrinja@gmail.com
T: 044/816-030

U gradu djeluje Glazbena škola kao Područno odjeljenje Glazbene škole Frana Lhotke u Sisku, obnovljena 1997.godine.

Photo & Video galerija

Ustanove u kulturi

POU HRVATSKI DOM PETRINJA
Matije Gupca 2
T: +385 (0)44 815 175; +385 (0)44 815 205
E: hdp@hd-petrinja.hr
W: www.hd-petrinja.hr

Nositelj gradskog kulturnog života je Pučko otvoreno učilište Hrvatski dom koji je svojevrstan kulturni centar grada i potiče kulturno-umjetničko stvaralaštvo. U sklopu doma je kazališno-koncertna dvorana kapaciteta do 500 sjedala (Velika dvorana), Mala dvorana, dvorana Mala scena, velika učionica i atrij za ljetna događanja i koncerte. U domu je smještena i gradska knjižnica i čitaonica. U domu djeluju kao sekcije ustanove: folklorni ansambl Petrinjčica, Petrinjski puhački ansambl, Savjetovalište za djecu, adolescente i obitelji, Petrinjska udruga likovnih umjetnika Petriart.

dvorana_pou_petrinja
(Nakon razornog potresa, zgrada trenutno nije u funkciji)

SEKCIJE HRVATSKOG DOMA: 

FOLKLORNI ANSAMBL PETRINJČICA
M: +385 (0)99 733 0444

GLAZBENO-DRAMSKI STUDIO „ČAROBNI ŠTAPIĆ“
M: +385 (0)98 855 884

PETRINJSKI PUHAČKI KVARTET
M: +385 (0)98 601 025

GALERIJA MODERNE UMJETNOSTI KRSTO HEGEDUŠIĆ
Spomen-galerija i izložbeni prostor, utemeljena 1987. u sjećanje na Krstu Hegedušića, slikara i grafičara te likovnog pedagoga rođenog u Petrinji.

Krsto-Hegedušić-(1)
(Nakon razornog potresa, zgrada trenutno nije u funkciji)


GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA PETRINJA

Nakon utemeljenja prvih ilirskih čitaonica u Zagrebu (1838.) i Karlovcu (1838.) osnivaju se društva pod nazivom „Kasino“. Bile su to čitaonice s nešto širim djelokrugom rada, a osim za sastajanje zbog čitanja, čitaonice kasina, su služila i za zabavu. U Petrinji, sjedištu Druge banske pukovnije, čitaonica „Kasino“ utemeljena je 1842. godine uz veliko zalaganje pukovnika Josipa Auera, Mojsija Baltića, krajiškog upravnog časnika i drugih. Smještena je u zgradi POU Hrvatski dom Petrinja.

Matije Gupca 2
T: +385 (0)44 813 760
E: gkc@gkc-petrinja.hr
W: www.gkcp.eu

Odjel za odrasle
T: +385 (0)44 815 316

Odjel za djecu i mlade
T: +385 (0)44 813 757
E: djeca@gkc-petrinja.hr

Igraonica Košnica
E: igraonica@gkc-petrinja.hr

ATELIJER ŽILIĆ
Atelier akademskoga slikara Davora Žilića
(posjete i razgled po najavi)
Mije Srnaka 22
M: +385 (0)98 563 603
E: davorzilic@gmail.com
W: www.davorzilic.weebly.com8228824_orig116267297_1717748781697176_2696596718733415308_n


KULTURNO-POVIJESNI CENTAR SMŽ
Gupčeva 31
Trenutno u obnovi!

 


OGRANAK MATICE HRVATSKE U PETRINJI
M: +385 (0)91 555 4187
E: zrin.krpan@gmail.com


PETRINJSKI RADIO / PORTAL53
Matije Gupca 2
T: +385 (0)44 201 518
E: redakcija@petrinjskiradio.hr
W: www.portal53.hr


PETRINJSKA UDRUGA LIKOVNIH UMJETNIKA PETRIART
Matije Gupca 2
M: +385 (0)99 802 3873

Photo & Video galerija