Logo petrinja

Baština

Ponos Petrinje je njezina duga tradicija kulturnog stvaralaštva, stoljećima stvarana, zabilježena u brojnim publikacijama petrinjskih čuvara povijesti i na platnima likovnih umjetnika.

Ime Petrinja vjerojatno dolazi od latinske riječi petrus u značenju stijena, kamen, hrid i možda je vezano uz neko od drevnih rimskih naselja na kamenom bogatim područjima Zrinske gore. Na strateškim položajima Banovine, Zagrebački biskupi podižu niz kamenih kula sredinom 16. stoljeća za obranu od Turaka. O tome svjedoče ostaci nekadašnjih gradova.

Event
Event
Event

Kulturno-povijesna cjelina

Kulturno-povijesna cjelina u središtu grada Petrinje predstavlja najatraktivniji lokalitet. Na današnjoj lokaciji grada, kontinuitet naseljenosti može se pratiti od 1592. godine kada je na samom ušću Petrinjčice u Kupu izgrađena turska utvrda. U funkciji je do početka 18 stoljeća, a 1728. godine počinje njezino rušenje.
U to vrijeme započinje izgradnja civilnoga naselja dok prostor vojne utvrde srasta s okolnom izgradnjom. Početci su to naglog razvoja Petrinje kao značajnoga vojnog i upravnoga središta Banovine. U sastav Banske krajine, Petrinja ulazi 1753. godine te postaje sjedište Druge banske pukovnije. Petrinja se tada razvija u značajno trgovačko, obrtničko, prosvjetno i kulturno središte Banske krajine. U vremenu od 1780. godine kada su napravljeni i najznačajniji urbanističko-arhitektonski zahvati u ovome dijelu grada, počinje uređenje trga, gradnja jednokatnica oko trga, gradi se barokna župna crkva sv. Lovre i župni dvor. Pod okolnostima u kojima se planira i uređuje, petrinjski trg odgovara tipu kvadratnih odnosno pravokutnih oblika trgova ostalih gradova Vojne krajine. Na prijelazu 18. u 19. stoljeće definiran je prostrani pravokutni trg koji je ostao glavni urbani akcent grada. Među građevinama koje omeđuju trg s istočne i južne strane prepoznatljivi su primjeri barokne izgradnje, dok na zapadnoj strani trga i početku Nazorove ulice pronalazimo klasicističke oblike. Tijekom 19. stoljeća uslijedila je izgradnja historicističkih objekata u Nazorovoj, Turkulinovoj, Gajevoj i Gupčevoj ulici. Osim glavnoga trga, danas Trga dr. Franje Tuđmana, u povijesnoj jezgri je i Trg Stjepana Radića ljevkaste forme koji je formiran već sredinom 18. stoljeća. Upravo su ta dva trga te potez izgradnje koji ih međusobno povezuje, odredila najuže područje do danas očuvane povijesne jezgre grada (Matijašević, Cindrić, 2005: 143-148).
Ova povijesna jezgra zaštićena je kao spomenik kulture 1962. godine te je upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnoga zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu te ima svojstvo kulturnoga dobra.

Kulturno-povijesna cjelina grada Petrinje označena je interpretacijskim tablama na kojima se nalazi QR code – poveznica na link Interpretacija baštine.

Kulturno-povijesna cjelina u središtu grada Petrinje predstavlja najatraktivniji lokalitet. Na današnjoj lokaciji grada, kontinuitet naseljenosti može se pratiti od 1592. godine kada je na samom ušću Petrinjčice u Kupu izgrađena turska utvrda. U funkciji je do početka 18 stoljeća, a 1728. godine počinje njezino rušenje.
U to vrijeme započinje izgradnja civilnoga naselja dok prostor vojne utvrde srasta s okolnom izgradnjom. Početci su to naglog razvoja Petrinje kao značajnoga vojnog i upravnoga središta Banovine. U sastav Banske krajine, Petrinja ulazi 1753. godine te postaje sjedište Druge banske pukovnije. Petrinja se tada razvija u značajno trgovačko, obrtničko, prosvjetno i kulturno središte Banske krajine. U vremenu od 1780. godine kada su napravljeni i najznačajniji urbanističko-arhitektonski zahvati u ovome dijelu grada, počinje uređenje trga, gradnja jednokatnica oko trga, gradi se barokna župna crkva sv. Lovre i župni dvor. Pod okolnostima u kojima se planira i uređuje, petrinjski trg odgovara tipu kvadratnih odnosno pravokutnih oblika trgova ostalih gradova Vojne krajine. Na prijelazu 18. u 19. stoljeće definiran je prostrani pravokutni trg koji je ostao glavni urbani akcent grada. Među građevinama koje omeđuju trg s istočne i južne strane prepoznatljivi su primjeri barokne izgradnje, dok na zapadnoj strani trga i početku Nazorove ulice pronalazimo klasicističke oblike. Tijekom 19. stoljeća uslijedila je izgradnja historicističkih objekata u Nazorovoj, Turkulinovoj, Gajevoj i Gupčevoj ulici. Osim glavnoga trga, danas Trga dr. Franje Tuđmana, u povijesnoj jezgri je i Trg Stjepana Radića ljevkaste forme koji je formiran već sredinom 18. stoljeća. Upravo su ta dva trga te potez izgradnje koji ih međusobno povezuje, odredila najuže područje do danas očuvane povijesne jezgre grada (Matijašević, Cindrić, 2005: 143-148).
Ova povijesna jezgra zaštićena je kao spomenik kulture 1962. godine te je upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnoga zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu te ima svojstvo kulturnoga dobra.

Kulturno-povijesna cjelina grada Petrinje označena je interpretacijskim tablama na kojima se nalazi QR code – poveznica na link Interpretacija baštine.

Ulica Artura Turkulina 34 – 38

Petrinjske vojarne građene su krajem 19. stoljeća (1893. godine) i na njima su vidljivi stilski oblici arhitekture historicizma i neoklasicizma. Tijekom 20. stoljeća korištene su u razne vojne svrhe. Nakon operacije Oluja 1995. godine cijeli kompleks postaje Vojarna Zrin i ovdje se smješta zapovjedništvo 2. gardijske brigade Grom i 12. domobranske pukovnije Petrinja.

Petrinjske vojarne građene su krajem 19. stoljeća (1893. godine) i na njima su vidljivi stilski oblici arhitekture historicizma i neoklasicizma. Tijekom 20. stoljeća korištene su u razne vojne svrhe. Nakon operacije Oluja 1995. godine cijeli kompleks postaje Vojarna Zrin i ovdje se smješta zapovjedništvo 2. gardijske brigade Grom i 12. domobranske pukovnije Petrinja.

Ulica Artura Turkulina 20

Kuća je građena krajem 19. stoljeća na kojoj su vidljivi stilski oblici arhitekture historicizma i neoklasicizma. Tijekom 20. stoljeća nastaje promjena na pročelju oko otvora ulaza trgovine. Ovdje su živjele poznate petrinjske obitelji Farkaš, Mlinac i Kozjak.

Kuća je građena krajem 19. stoljeća na kojoj su vidljivi stilski oblici arhitekture historicizma i neoklasicizma. Tijekom 20. stoljeća nastaje promjena na pročelju oko otvora ulaza trgovine. Ovdje su živjele poznate petrinjske obitelji Farkaš, Mlinac i Kozjak.

Trg Stjepana Radića 14

Kuća je građena na prijelazu 19. u 20. stoljeća izrazitih stilskih oblika historicizma i neoklasicizma s blago naglašenim elementima secesije. Od lipnja 1903. godine ovdje je bila trgovina petrinjskoga trgovca Ante Jarića (gradonačelnik Petrinje od 1927. do 1929. godine).

Kuća je građena na prijelazu 19. u 20. stoljeća izrazitih stilskih oblika historicizma i neoklasicizma s blago naglašenim elementima secesije. Od lipnja 1903. godine ovdje je bila trgovina petrinjskoga trgovca Ante Jarića (gradonačelnik Petrinje od 1927. do 1929. godine).

Trg Stjepana Radića 1

Kuća je građena 1872. godine izrazitih stilskih oblika historicizma i neoklasicizma. Ovdje su živjele obitelji Manc, Zemina i Bešlić. Tijekom prve polovice 20. stoljeća u kući je bila gostionica Kocijan, a u drugoj polovici 20. stoljeća prva petrinjska bižuterija koju je vodio Damir Bešlić.

Kuća je građena 1872. godine izrazitih stilskih oblika historicizma i neoklasicizma. Ovdje su živjele obitelji Manc, Zemina i Bešlić. Tijekom prve polovice 20. stoljeća u kući je bila gostionica Kocijan, a u drugoj polovici 20. stoljeća prva petrinjska bižuterija koju je vodio Damir Bešlić.

Ulica Artura Turkulina 17

Kuća je građena krajem 19. stoljeća na kojoj su vidljivi stilski oblici arhitekture historicizma i neoklasicizma. Krajem 20. stoljeća nastaje promjena otvora u osi pročelja. U drugoj polovici 20. stoljeća ovdje je živio i radio petrinjski fotograf August Miffek.

Kuća je građena krajem 19. stoljeća na kojoj su vidljivi stilski oblici arhitekture historicizma i neoklasicizma. Krajem 20. stoljeća nastaje promjena otvora u osi pročelja. U drugoj polovici 20. stoljeća ovdje je živio i radio petrinjski fotograf August Miffek.

Ulica Artura Turkulina 14

Kuća je sagrađena krajem 19. stoljeća u stilu arhitekture historicizma i neoklasicizma. Tijekom vremena pročelje je izgubilo izvorni oblik. U prvoj polovici 20. stoljeća ovdje je bila poznata mesnica Leonarda Kazde, a nakon toga gostionica te je ugostiteljsku namjenu zadržala i danas.

Kuća je sagrađena krajem 19. stoljeća u stilu arhitekture historicizma i neoklasicizma. Tijekom vremena pročelje je izgubilo izvorni oblik. U prvoj polovici 20. stoljeća ovdje je bila poznata mesnica Leonarda Kazde, a nakon toga gostionica te je ugostiteljsku namjenu zadržala i danas.

Ulica Artura Turkulina 9

Kuća obitelji Cettolo sagrađena je u drugoj polovici 19. stoljeća u stilu arhitekture historicizma i neoklasicizma s elementima neobaroka. Tijekom vremena pročelje je izgubilo izvorni oblik s uličnim balkonom i naglašenim srednjim dijelom istake na krovu. Nakon II. svjetskog rata ovdje je neko vrijeme bio internat, zatim i prostorije Petrinjskog radija.

Kuća obitelji Cettolo sagrađena je u drugoj polovici 19. stoljeća u stilu arhitekture historicizma i neoklasicizma s elementima neobaroka. Tijekom vremena pročelje je izgubilo izvorni oblik s uličnim balkonom i naglašenim srednjim dijelom istake na krovu. Nakon II. svjetskog rata ovdje je neko vrijeme bio internat, zatim i prostorije Petrinjskog radija.

Ulica Artura Turkulina 7

Zgrada poštanskoga ureda završena je 1906. godine i njoj su vidljivi stilski oblici arhitekture historicizma i neoklasicizma. Zgradu je gradio petrinjski graditelj Bonifacije Cettolo ml. Ovdje je do 1987. godine bio Poštanski ured ili Petrinjska pošta.

Zgrada poštanskoga ureda završena je 1906. godine i njoj su vidljivi stilski oblici arhitekture historicizma i neoklasicizma. Zgradu je gradio petrinjski graditelj Bonifacije Cettolo ml. Ovdje je do 1987. godine bio Poštanski ured ili Petrinjska pošta.

Ulica Artura Turkulina 5

Kuća je građena krajem 19. stoljeća. Iako je pročelje promijenjeno, naslućuje se izvorni historicizam. Godine 1910. ovdje je otvoreno Gradsko svratište, a 1919. godine u dvorišnoj dvorani otvoreno je stalno petrinjsko kino (Kuharićevo kino).

Kuća je građena krajem 19. stoljeća. Iako je pročelje promijenjeno, naslućuje se izvorni historicizam. Godine 1910. ovdje je otvoreno Gradsko svratište, a 1919. godine u dvorišnoj dvorani otvoreno je stalno petrinjsko kino (Kuharićevo kino).

Ulica Artura Turkulina 1

Kuća je građena krajem 19. stoljeća na kojoj su vidljivi stilski oblici arhitekture historicizma i pojedini elementi secesije. Tijekom 20. stoljeća značajnije su promjene na pročelju, posebno otvaranjem novih izloga trgovine.

Kuća je građena krajem 19. stoljeća na kojoj su vidljivi stilski oblici arhitekture historicizma i pojedini elementi secesije. Tijekom 20. stoljeća značajnije su promjene na pročelju, posebno otvaranjem novih izloga trgovine.

Ulica Matije Gupca 31

Zgrada šumske uprave građena je u drugoj polovici 19. stoljeća na kojoj su vidljivi stilski oblici arhitekture historicizma i neoklasicizma te pojedini elementi secesije. Tijekom 20. stoljeća ovdje se nalazila Petrinjska šumarija, a danas Glazbena škola i Interpretacijski centar baštine Banovine.

Zgrada šumske uprave građena je u drugoj polovici 19. stoljeća na kojoj su vidljivi stilski oblici arhitekture historicizma i neoklasicizma te pojedini elementi secesije. Tijekom 20. stoljeća ovdje se nalazila Petrinjska šumarija, a danas Glazbena škola i Interpretacijski centar baštine Banovine.

Trg Stjepana Radića 16a

Kuća je građena potkraj 19. stoljeća na kojoj su vidljivi stilski oblici arhitekture historicizma i neoklasicizma. Na pročelju se primjećuju neoklasični elementi. U ovoj je kući 1914. godine rođen farmakolog Vladimir Kušević.

Kuća je građena potkraj 19. stoljeća na kojoj su vidljivi stilski oblici arhitekture historicizma i neoklasicizma. Na pročelju se primjećuju neoklasični elementi. U ovoj je kući 1914. godine rođen farmakolog Vladimir Kušević.

Ulica Ivana Filipovića 1

Stara tvornica Gavrilović. Primjer industrijske arhitekture s početka 20. stoljeća. Sa srušenim dijelom kompleksa Prve hrvatske tvornice salame na drugoj strani ulice te nathodnika preko Srnakove ulice, koji je povezivao zgrade, izgubljena je cjelina ovoga industrijskog kopleksa.

Stara tvornica Gavrilović. Primjer industrijske arhitekture s početka 20. stoljeća. Sa srušenim dijelom kompleksa Prve hrvatske tvornice salame na drugoj strani ulice te nathodnika preko Srnakove ulice, koji je povezivao zgrade, izgubljena je cjelina ovoga industrijskog kopleksa.

Ulica Vladimira Nazora 22

Kuća Vuksan/Šram građena je krajem 19. stoljeća na kojoj su vidljivi stilski oblici arhitekture historicizma i neoklasicizma. Godine 1892. ovdje se nalazila trgovina i tiskara A. Pirnatha, zatim tiskara Benko do 1898. te knjižara Šram 1924. godine. Od 1931. do 1945. godine u ovoj kući bila je knjigovežnica Vilka Massarija.

Kuća Vuksan/Šram građena je krajem 19. stoljeća na kojoj su vidljivi stilski oblici arhitekture historicizma i neoklasicizma. Godine 1892. ovdje se nalazila trgovina i tiskara A. Pirnatha, zatim tiskara Benko do 1898. te knjižara Šram 1924. godine. Od 1931. do 1945. godine u ovoj kući bila je knjigovežnica Vilka Massarija.

Ulica Vladimira Nazora 2

Kuća je građena na prijelazu 19. u 20. stoljeće izrazitih secesijskih oblika. Obrtnik Josip Šćetinec (gradonačelnik Petrinje od 1922. do 1927. godine) u ovoj je kući 1904. godine otvorio trgovinu staklenom robom, a u drugoj polovici 20. stoljeća ovdje je bila poznata petrinjska slastičarnica obitelji Behadin. Kuća je danas u vlasništvu obitelji Koljnrekaj.

Kuća je građena na prijelazu 19. u 20. stoljeće izrazitih secesijskih oblika. Obrtnik Josip Šćetinec (gradonačelnik Petrinje od 1922. do 1927. godine) u ovoj je kući 1904. godine otvorio trgovinu staklenom robom, a u drugoj polovici 20. stoljeća ovdje je bila poznata petrinjska slastičarnica obitelji Behadin. Kuća je danas u vlasništvu obitelji Koljnrekaj.

Trg J.J. Strossmayera 3

Župni dvor rkt. župe sv. Lovre izgrađen je 1783. godine u stilu kasnoga baroka. U župnom dvoru, tijekom svoje službe, živjeli su brojni kasnije znameniti biskupi i svećenici katoličke crkve u Hrvatskoj.

Župni dvor rkt. župe sv. Lovre izgrađen je 1783. godine u stilu kasnoga baroka. U župnom dvoru, tijekom svoje službe, živjeli su brojni kasnije znameniti biskupi i svećenici katoličke crkve u Hrvatskoj.

Trg J.J. Strossmayera 2

Samostanska kuća časnih sestara Kćeri Božje ljubavi građena je na prijelazu 19. u 20. stoljeće s elementima kasnoga baroka. Časne sestre Kćeri Božje ljubavi  došle su u Petrinju 1928. godine na poziv tadašnjega župnika vlč. Mihaela Razuma da otvore dječje zabavište. Ovdje je dugo godina djelovao dječji vrtić.

Samostanska kuća časnih sestara Kćeri Božje ljubavi građena je na prijelazu 19. u 20. stoljeće s elementima kasnoga baroka. Časne sestre Kćeri Božje ljubavi  došle su u Petrinju 1928. godine na poziv tadašnjega župnika vlč. Mihaela Razuma da otvore dječje zabavište. Ovdje je dugo godina djelovao dječji vrtić.

Trg J.J. Strossmayera 1

Zgrada današnje galerije građena je na prijelazu 19. u 20. stoljeće s jakim utjecajem stilskih oblika arhitekture neoklasicizma. U njoj se tijekom vremena, između ostaloga, nalazilo vatrogasno spremište. U preuređenom prostoru zgrade, 27. lipnja 1987. otvorena je Galerija Krsto Hegedušić koja djeluje i danas.

Zgrada današnje galerije građena je na prijelazu 19. u 20. stoljeće s jakim utjecajem stilskih oblika arhitekture neoklasicizma. U njoj se tijekom vremena, između ostaloga, nalazilo vatrogasno spremište. U preuređenom prostoru zgrade, 27. lipnja 1987. otvorena je Galerija Krsto Hegedušić koja djeluje i danas.

Ulica Augusta Šenoe 2

Zgrada u kojoj se nalazilo poznato petrinjsko svratište Tri gavrana građena je na prijelazu 19. u 20. stoljeće u stilu arhitekture neoklasicizma. U ovoj zgradi, 14. listopada 1906. godine osnovana je mjesna organizacija tadašnje Hrvatske pučke seljačke stranke, uz osobnu nazočnost Stjepana Radića.

Zgrada u kojoj se nalazilo poznato petrinjsko svratište Tri gavrana građena je na prijelazu 19. u 20. stoljeće u stilu arhitekture neoklasicizma. U ovoj zgradi, 14. listopada 1906. godine osnovana je mjesna organizacija tadašnje Hrvatske pučke seljačke stranke, uz osobnu nazočnost Stjepana Radića.

Ulica Stjepana Radića 5

Kuća obitelji Cettolo izgrađena je početkom 20. stoljeća u kombinaciji dvaju stilova historicizma i secesije te je vrijedan primjer secesijske stambene arhitekture kontinentalne Hrvatske.

Kuća obitelji Cettolo izgrađena je početkom 20. stoljeća u kombinaciji dvaju stilova historicizma i secesije te je vrijedan primjer secesijske stambene arhitekture kontinentalne Hrvatske.

Trg Stjepana Radića 6

Kuća je građena na prijelazu 19. u 20. stoljeće s izraženim elementima stilskih oblika arhitekture klasicizma i historicizma. Kuća je vlasništvo obitelji Gavrilović. U prizemlju se dugi niz godina nalazila mesnica, a nakon Domovinskog rata, na prvom katu nalaziose župni dvor rkt. župe sv. Lovre.

Kuća je građena na prijelazu 19. u 20. stoljeće s izraženim elementima stilskih oblika arhitekture klasicizma i historicizma. Kuća je vlasništvo obitelji Gavrilović. U prizemlju se dugi niz godina nalazila mesnica, a nakon Domovinskog rata, na prvom katu nalaziose župni dvor rkt. župe sv. Lovre.

Trg Stjepana Radića 5

Kuća je građena u drugoj polovici 19. stoljeća s elementima arhitekture historicizma, a kasnije je pročelje ukrašeno secesijskim elementima. Graditelj ove kuće bio je poznati petrinjski graditelj Bonifacije Cettolo.

Kuća je građena u drugoj polovici 19. stoljeća s elementima arhitekture historicizma, a kasnije je pročelje ukrašeno secesijskim elementima. Graditelj ove kuće bio je poznati petrinjski graditelj Bonifacije Cettolo.

Ulica Ljudevita Gaja 8

Kuća je građena krajem 18. stoljeća, odnosno 1790. godine, s jakim utjecajem stilskih oblika arhitekture kasnoga baroka i klasicizma. U njoj je održana prva kino-projekcija 1911. godine. Prema dostupnim podatcima ovo je danas najstarija zidana kuća u Petrinji.

Kuća je građena krajem 18. stoljeća, odnosno 1790. godine, s jakim utjecajem stilskih oblika arhitekture kasnoga baroka i klasicizma. U njoj je održana prva kino-projekcija 1911. godine. Prema dostupnim podatcima ovo je danas najstarija zidana kuća u Petrinji.

Ulica Artura Turkulina 39

Kuća je građena na prijelazu 19. u 20. stoljeće u stilu arhitekture neoklasicizma. Vlasnici kuće bile su poznate petrinjske obitelji Despot, odnosno Lamza.

Kuća je građena na prijelazu 19. u 20. stoljeće u stilu arhitekture neoklasicizma. Vlasnici kuće bile su poznate petrinjske obitelji Despot, odnosno Lamza.

Ulica Artura Turkulina 22

Kuća je građena početkom 20. stoljeća s jakim utjecajem stilskih oblika arhitekture neoklasicizma, a pripadala je poznatoj petrinjskoj obitelji Hangi. U ovoj kući često je boravio mons. Ivan Hangi, počasni građanin Petrinje, dobrotvor mnogih petrinjskih društava.

Kuća je građena početkom 20. stoljeća s jakim utjecajem stilskih oblika arhitekture neoklasicizma, a pripadala je poznatoj petrinjskoj obitelji Hangi. U ovoj kući često je boravio mons. Ivan Hangi, počasni građanin Petrinje, dobrotvor mnogih petrinjskih društava.

Ulica Matije Gupca 39

Jednokatna građanska kuća izgrađena je krajem 18. stoljeća. Na ovome mjestu nalazila se kuća u kojoj je 15. veljače 1786. rođen Josip Kajetan Knežić, krajiški časnik i poznati graditelj. Istakao se u gradnji cesta od kojih se izdvaja Jozefinska cesta od Karlovca do Senja.

Jednokatna građanska kuća izgrađena je krajem 18. stoljeća. Na ovome mjestu nalazila se kuća u kojoj je 15. veljače 1786. rođen Josip Kajetan Knežić, krajiški časnik i poznati graditelj. Istakao se u gradnji cesta od kojih se izdvaja Jozefinska cesta od Karlovca do Senja.

Ulica Matije Gupca 23

Ova prizemnica, po svojoj uspjeloj, vertikalno razvedenoj profilaciji, vrijedan je primjer klasicističke arhitekture prve polovine 19. stoljeća na području kontinentalne Hrvatske. Godine 1864. u ovoj kući osnovano je Hrvatsko pjevačko društvo Slavulj koje i danas djeluje.

Ova prizemnica, po svojoj uspjeloj, vertikalno razvedenoj profilaciji, vrijedan je primjer klasicističke arhitekture prve polovine 19. stoljeća na području kontinentalne Hrvatske. Godine 1864. u ovoj kući osnovano je Hrvatsko pjevačko društvo Slavulj koje i danas djeluje.

Ulica Matije Gupca 21

Kuća je građena 1910. i 1911. godine kao stambeni objekt za upravitelja gradske električne centrale, odnosno gradske munjare. Postrojenje za proizvodnju električne struje i obiteljska kuća za upravitelja predstavljali su skladnu cjelinu u secesijskom stilu.

Kuća je građena 1910. i 1911. godine kao stambeni objekt za upravitelja gradske električne centrale, odnosno gradske munjare. Postrojenje za proizvodnju električne struje i obiteljska kuća za upravitelja predstavljali su skladnu cjelinu u secesijskom stilu.

Ulica Matije Gupca 10

Kuća je građena sredinom 19. stoljeća i u njoj se prepoznaju oblici arhitekture kasnoga baroka. U ovoj kući rođeni su i živjeli pedagoški djelatnik i petrinjski gradonačelnik Stjepan Križanić (1879.-1941.) te književnik Kamilo Križanić (1908.-1975.).

Kuća je građena sredinom 19. stoljeća i u njoj se prepoznaju oblici arhitekture kasnoga baroka. U ovoj kući rođeni su i živjeli pedagoški djelatnik i petrinjski gradonačelnik Stjepan Križanić (1879.-1941.) te književnik Kamilo Križanić (1908.-1975.).

Ulica Matije Gupca 6

Kuća je građena u drugoj polovici 19. stoljeća s jakim utjecajem stilskih oblika arhitekture neoklasicizma. Ovdje se početkom 20. stoljeća nalazila i poznata kavana Spitzer. U ovoj su kući tijekom vremena, živjele poznate petrinjske obitelji Ebenspanger, Topljak i Genner.

Kuća je građena u drugoj polovici 19. stoljeća s jakim utjecajem stilskih oblika arhitekture neoklasicizma. Ovdje se početkom 20. stoljeća nalazila i poznata kavana Spitzer. U ovoj su kući tijekom vremena, živjele poznate petrinjske obitelji Ebenspanger, Topljak i Genner.

Ulica Matije Gupca 3

Kuća je građena početkom 20. stoljeća i jedan je od najboljih primjera arhitekture secesije u Petrinji. U njoj je živio i imao svoj odvjetnički ured poznati petrinjski odvjetnik i političar dr. Josip Nemec (1872.-1966.).

Kuća je građena početkom 20. stoljeća i jedan je od najboljih primjera arhitekture secesije u Petrinji. U njoj je živio i imao svoj odvjetnički ured poznati petrinjski odvjetnik i političar dr. Josip Nemec (1872.-1966.).

Hrvatski dom - Ulica Matije Gupca 2

U jednokatnoj zgradi Svratište k lavu iz 18. st. nekoliko petrinjskih društava osniva 12. veljače 1913. Hrvatski dom Petrinja. Trošna je zgrada srušena 1941. s nakanom da se izgradi županijska zgrada Velike župe Gora. Na temeljima podignutim tijekom Drugog svjetskog rata od 1951. do 1954. gradi se današnja zgrada.

U jednokatnoj zgradi Svratište k lavu iz 18. st. nekoliko petrinjskih društava osniva 12. veljače 1913. Hrvatski dom Petrinja. Trošna je zgrada srušena 1941. s nakanom da se izgradi županijska zgrada Velike župe Gora. Na temeljima podignutim tijekom Drugog svjetskog rata od 1951. do 1954. gradi se današnja zgrada.

Ulica Vladimira Nazora 15

Kuća je građena na prijelazu 19. u 20. stoljeće s jakim utjecajem stilskih oblika arhitekture historicizma i neoklasicizma. U ovoj kući dugi niz godina bila je ugledna trgovina krojačkoga materijala obitelji Hajnic. Tijekom svojeg boravka u Petrinji ovdje je živjela i obitelj Kvaternik.

Kuća je građena na prijelazu 19. u 20. stoljeće s jakim utjecajem stilskih oblika arhitekture historicizma i neoklasicizma. U ovoj kući dugi niz godina bila je ugledna trgovina krojačkoga materijala obitelji Hajnic. Tijekom svojeg boravka u Petrinji ovdje je živjela i obitelj Kvaternik.

Ulica Vladimira Nazora 13

Zgrada je izgrađena na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće u kasnobaroknom stilu. Krajem 19. stoljeća darovnicom prelazi u vlasništvo Srpske pravoslavne crkve i postaje Parohijski dom petrinjske parohije sv. Spiridona.

Zgrada je izgrađena na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće u kasnobaroknom stilu. Krajem 19. stoljeća darovnicom prelazi u vlasništvo Srpske pravoslavne crkve i postaje Parohijski dom petrinjske parohije sv. Spiridona.

Ulica Vladimira Nazora 11

Kuća je građena 1924. godine u secesijskom stilu u vlasništvu obitelji Kostinčer. Donedavno je u prizemlju radila knjižara i papirnica.

Kuća je građena 1924. godine u secesijskom stilu u vlasništvu obitelji Kostinčer. Donedavno je u prizemlju radila knjižara i papirnica.

Ulica Vladimira Nazora 10

Ova jednokatnica, tlocrta u obliku slova „L“, sagrađena je 1786. godine u kasnobaroknom stilu, a godina gradnje uklesana je na zaglavnom kamenu iznad veže SIGUR 1786. Sredinom 19. stoljeća dograđen je krajnji južni dio.

Ova jednokatnica, tlocrta u obliku slova „L“, sagrađena je 1786. godine u kasnobaroknom stilu, a godina gradnje uklesana je na zaglavnom kamenu iznad veže SIGUR 1786. Sredinom 19. stoljeća dograđen je krajnji južni dio.

Ulica Vladimira Nazora 9

Kuća je izgrađena prije 1824. godine u klasicističkom stilu, a prvi veći zahvat izveden je u drugoj polovini 19. stoljeća. Tipološki pripada nizu stambene građanske arhitekture iz prve polovine 19. stoljeća građene za potrebe stanovanja na katu i poslovnoga prostora u prizemlju.

Kuća je izgrađena prije 1824. godine u klasicističkom stilu, a prvi veći zahvat izveden je u drugoj polovini 19. stoljeća. Tipološki pripada nizu stambene građanske arhitekture iz prve polovine 19. stoljeća građene za potrebe stanovanja na katu i poslovnoga prostora u prizemlju.

Ulica Vladimira Nazora 8

Kuća, građena u baroknu stilu, spada u red najstarijih stambeno-poslovnih građevina na području grada Petrinje, a datira iz prve polovine 18. stoljeća. Prvi veći zahvat na objektu nastaje 1812. godine kada prizemlje uličnoga krila, na mjestu nekada otvorenoga arkadnog hodnika, dobiva otvore lokala s kamenim dovratnicima.

Kuća, građena u baroknu stilu, spada u red najstarijih stambeno-poslovnih građevina na području grada Petrinje, a datira iz prve polovine 18. stoljeća. Prvi veći zahvat na objektu nastaje 1812. godine kada prizemlje uličnoga krila, na mjestu nekada otvorenoga arkadnog hodnika, dobiva otvore lokala s kamenim dovratnicima.

Ulica Vladimira Nazora 7

Kuća je sagrađena 1812. godine u klasicističkom stilu. Tipološki pripada nizu stambene građanske arhitekture prve polovine 19. stoljeća, građene za potrebe stanovanja na katu i poslovnoga prostora u prizemlju.

Kuća je sagrađena 1812. godine u klasicističkom stilu. Tipološki pripada nizu stambene građanske arhitekture prve polovine 19. stoljeća, građene za potrebe stanovanja na katu i poslovnoga prostora u prizemlju.

Explore more
Explore more
Explore more
Explore more
Explore more

Kultura, baština, povijest i tradicija...

Ponos Petrinje je njezina duga tradicija kulturnog stvaralaštva, stoljećima stvarana, zabilježena u brojnim publikacijama petrinjskih čuvara povijesti i na platnima likovnih umjetnika.