petrinja

PRVI DAN

Na samo sat vremena vožnje od Zagreba nalazi Sisak, jedno od najstarijih naselja središnje Hrvatske. Njegova ljepota, povijest, lijepa šetnica i kafići uz Kupu odličan su razlog zašto Camino Banovina počinje baš tamo. Osim toga, Sisak je glavni grad naše županije. Camino ruta od Siska do Petrinje je prava šetnjica. Dugačka je samo 16 km, a teren je ravan. Laganini dan za zagrijavanje!

Ruta počinje ispred Katedrale Uzvišenja Svetog Križa. To je stolna je crkva Sisačke biskupije. Nalazi se u samom središtu Siska na Trgu bana Josipa Jelačića, pokraj arheološkog parka “Siscia in situ”.

Ostaci rimske arhitekture (2.-4. stoljeće): Arheološki park “Siscia in situ”.

Prolaskom pored zgrade Velikog Kaptola koji je sjedište Sisačke biskupije, otvara se pogled na prekrasan sisački Stari most.

Stari most u Sisku jedan je od 6 sisačkih mostova. Danas ga velik broj stručnjaka smatra najljepšim hrvatskim mostom.

Camino ruta nas vodi ispod Starog mosta.

Oduševit će vas prekrasna šetnica uz Kupu koja nas vodi sve do Željezničkog mosta gdje ćemo preći rijeku Kupu.

Željeznički most na Kupi. S njega se vidi sisački Stari grad.

Kada prelazite preko Željezničkog mosta mođe se desiti da taman tada prođe vlak. E, to je doživljaj!

Ruta vodi pored crkve Pohoda Blažene Djevice Marije i lijepog sisačkog groblja na Viktorovcu.

Nakon toga dolazimo u radničko naselje nekadašnje Željezare, Caprag. Oduševit će vas puno zelenila u radničkom naselju, kao i zanimljive skultpture od željeza.

U sisačkom Naselju je novoizgrađena crkva Svete Marije Kraljice Mira. U njoj se nalazi posebno vrijedan mozaik Blažene Djevice Marije s Djetetom Isusom, rad svjetski priznatog umjetnika isusovca Marka Rupnika iz Rima.

Od Naselja do Mošćenice ruta prati glavnu cestu Sisak-Petrinja.

U Mošćenici će vas pozdraviti velika stucka, posuda za vino koja je jedan od suvenira Petrinje koja se diči tradicionalnim lončarsvom.

Kapela Svetog Jakova u Mošćenici. Nakon razornog potresa koji je pogodio Petrinju 29.prosinca, kapela je izgubila toranj.

Camino ruta kroz Mošćenicu.

Kontejnersko naselje u Mošćenici. Stanari će tu dočeketi i treću zimu. Cvijeće uljepšava sivilo stambenih kontejnera.

Nakon Moščenice skrećemo s glavne ceste i ulazimo u petrinjska naselja Češko selo i Slatina.

Na Slatini je novoizgrađena crkva Preobraženja Gospodnjeg.

Prekrasan mozaik u crkvi Preobraženja Gospodnjeg na Slatini.

Sa Slatine se spuštamo pored spomenika na Senjaku.

Sisačkom i Turkulinovom ulicom dolazimo u centar Petrinje potpuno uništen u potresu.

Ulaskom u gradski park završili ste prvi dan Camina Banovina. Park je nastao tijekom 18. i 19. stoljeća. Ističu se vrlo stare lipe (Tilia grandifolia), tzv. ilirske, za koje se pretpostavlja da su sađene u doba Napoleona. Strossmayerovo šetalište u Petrinji zaštićeno je 1969. godine kao spomenik prirode, odno- sno spomenik parkovne arhitekture.

Lijepa Crkva svetog Lovre smjestila se u petrinjskom parku. Izgrađena u kasno-baroknom odnosno klasicističkom stilu, obnovljana nakon Domovinskog rata. Od posljedica potresa 28. prosinca 2020. nastradalo je krovište crkve koje je brzo sanirano.

 

DRUGI DAN

Drugi dan Camina Banovina je dosta zahtijevniji od prvog i pružit će vam pravo Camino iskustvo! Očekuje vas 30-tak km hoda od čega je dobar dio po planinarskim stazama Hrastovačke gore. Uočite da se radi o gori, ne planini 🙂

Rutu započinjemo u gradskom parku, ispred Crkve svetog Lovre. Crkva je izgrađena u kasno-baroknom odnosno klasicističkom stilu.

Petrinjski park je nastao tijekom 18 i 19 stoljeća.

U perivojnom katastru ističu se vrlo stare lipe (Tilia grandifolia), tzv. ilirske, za koje se pretpostavlja da su sađene u doba Napoleona, zastupani su još: platana (Platanus occidentalis), ginkgo (Ginko biloba) – 3 primjerka, katalpa (Catalpa bignonioides), breza (Betula verrucosa), divlji kesten (Aesculus hyppocastanum) i dr.; u središnjem dijelu perivoja uokrug su zasađene jele (Abies alba).

Godine 1905. gradski perivoj dobiva ime “Strossmayerovo šetalište”

Uz petrinjsku fontanu u gradskom parku možete vidjeti četiri brončana dječaka koji se pokušavaju popeti na leđa “žaba”. Znamo da su ovo kornjače ali o tome se u Petrinji ne raspravlja. Zapamtite da su ovo žabe.

Na početku nas ruta vodi prekrasnom šetnicom uz rijeku Petrinjčicu. Petrinjci obožavaju ovu stazu!

Preko pješačkog mosta prelazimo na drugu stranu Petrinjčice.

Ruta nastavlja petrinjskom šetnicom pod krošnjama lipa.

Slapovi rijeke Petrinjčice.

Ruta slijedi Petrinjsku šetnicu uz Petrinjčicu.

Obnavlja se lijep most preko Petrinjčice.

Pogled s Bolničkog mosta, posljednjeg na našoj šetnici. Nakon mosta krećemo u pravcu Bolnice i Edukativno – prezentacijskog centra Natura SMŽ.

Ispred Edukativno – prezentacijski centar Natura SMŽ. Upoznajte prirodnu baštinu Sisačko-moslavačke županije otkrivajući neprekinute veze čovjeka i prirode i bogatstvo biološke raznolikosti.

Poslije bolnice ruta nas vodi u šumu. Hodamo novom planinarskom stazom, sve do ostataka crkve Sv. Duh u Hrastovici.

Cepeliš. Prolazimo pored kuća i vikendica.

U šumi su izgrađena lijepa mjesta za odmor.

Prolazimo kroz šumu hrasta kitnjaka i pitomog kestena.

Hrastovačka gora čiji se obronci spuštaju do samoga grada, sjeverozapadni je izdanak Zrinske gore, jedne od najbogatijih regija po zalihama pitke vode i kestenovim šumama u Jugoistočnoj Europi.

Oduševit će vas prekrasni šumski pejzaži.

Od godine 1526. na 260 metara Hrastovačke gore nalazila se zavjetna crkva Sv. Duha, stradale u velikom požaru 1917. godine. Ruševni ostaci zidina i ulaznog portala odolijevali su zubu vremena sve do prosinačkih potresa s kraja 2020. kada se u cijelosti ovo povijesno svetište urušilo u ogromnu hrpu razbacanog bijelog kamena.

Toranj sa zvonom pored ostataka Crkve Sv. Duh.

U šumi ćete ugledati bijele stijene.

Pored vinograda silazimo u Hrastovicu.

Oduševit će vas šume i pejzaži sela Hrastovica. Iza vas je 7-8 km hoda.

Hrastovica. Selo se prvi put spominje 1272. kao posjed Hrastovica u vlasništvu templara, a 1300. kao utvrda (castro Hrastowicha). U Hrastovici su postojale dvije utvrde: jednu je držao zagrebački biskup (od 1292), a drugu obitelj Babonići (oko 1300).

Centar sela Hrastovica. Crkva sv. Bartola, a ispred nje izvor Bartolovac. Ruta prolazi pored kuće u kojoj su braća Radić sa svojim istomišljenicima osnovali Hrvatsku seljačku stranku.

Izvor Bartolovac planinarskom stazom preko vodovoda krećemo prema Planinarskom domu Matija Filjak. Dakle, oko 1 sat hoda kroz šumu.
Za one koji žele hodati više – do doma se mogu popeti planinarskom stazom preko Paljevina. To je 1h 30 min hoda do doma.

Planinarenje prema planinarskom domu i najvećem vrhu Hrastovačke gore, Cepeliš.

Nepregledna kestenova šuma.

Prekrasni prizori Hrastovačke gore.

Planinarski dom Matija Filjak nalazi se na samome vrhu Hrastovičke gore (415 m). To je velika katnica sa zidanim prizemljem i drvenim katom. Dom je otvoren cijele godine vikendom i praznikom. Opremljen je s 24 kreveta s madracima, bez posteljine. U dnevnom boravku ima 30 mjesta i u okolici doma još toliko na klupama.

Vrt osjetila kod planinarskog doma. Nakon planinarskog doma staza vodi prema starom vidikovcu, potom kroz G. Bačugu i Prečanice do Oblaković vrela, tj. Tješnjaka.

Prekrasni prizori Hrastovačke gore.

Pogled s vidikovca u Gornjoj Bačugi.

Gornja Bačuga.

Magla u Prečanicama.

Oblakovića vrelo.

Marića točak.

Cesta prema Čuntiću.

Hrvatski Čuntić. U selu dominira samostan i crkva Sv. Antuna Padovanskog, spomenik kulture, čija je gradnja započela 1729. godine.

Spomen obilježje u Hrvatskom Čuntiću.

Vaše konačno odredište na kraju drugog dana. Novi Ekološki centar – Vrata Zrinske Gore. Smješten u Prnjavoru Čuntićkom, u blizini srednjovjekovnog Čuntić grada.

Dječje igralište ispred Ekološkog centra u Prljavoru Čuntićkom.

Hostel u sklopu Ekološkog centra nudi 48 kreveta i hranu za goste. Sve je novo, mirisno i super moderno. Hostel je to kakvog nema na Caminu po Španjolskoj! Primjer 8-krevetne sobe u hostelu. To je maksimalan broj gostiju u sobama.

Hostel. Ogroman prostor dnevnog boravka s udobnim namješatajem i mini kuhinjom.

U jednoj od vitrina Ekološkog centra su okamine na kojima se vide jakobove školjke koja su stoljećima simbol hodočasnika.

U hostelu su odvojeni toaleti za žene i muškarce.

Blagovaonica hostela.